Za učitelje

Uključivanje škola u projekt Junaci prirode

Poštovane učiteljice i učitelji,

u želji za obogaćivanjem sadržaja u odgoju i obrazovanju za održivi razvoj kao i pružanje podrške
učiteljima u provedbi kurikuluma za međupredmetnu temu Održivi razvoj u osnovnoj školi stvorili smo
edukativno-zabavni serijal Junaci prirode. Ovaj jedinstveni medijski projekt ponudit će epizode koje će se
postavljati svaki tjedan na Youtube kanalu Junaci prirode u periodu od ožujka do lipnja 2022.

Što nudimo školama koje se žele aktivno uključiti u projekt JUNACI PRIRODE?

  1. Podršku u provedbi kurikuluma za međupredmetnu temu Održivi razvoj
  2. Medijski sadržaj s temama održivog razvoja prilagođen djeci
  3. Didaktički materijal za obrađivanje sadržaja na kreativan i interaktivan način
  4. Status Škola đaka, za prirodu junaka – simbolično neformalno obilježje uključenosti u projekt
  5. Promociju škole na službenim stranicama nositelja projekta i u medijima

O edukativnom projektu Junaci prirode

Edukativan projekt Junaci prirode podrška je učiteljima u provedbi međupredmetne teme Održivi razvoj te je namijenjen i prilagođen učenicima mlađe školske dobi. Edukativno-zabavni serijal Junaci prirode kvalitetan je medijski sadržaj kojega po želji učitelja može pratiti didaktičko-metodički oblikovana ekovrećica Dramčica.

Vlatko, Pero i Šumski likovi su koji  djeci na  primjeren i zabavan način  zaokupljaju pažnju i pobuđuju interes za okruženje u kojemu žive te djelatnosti ljudi u svakodnevnom životu, a koje su povezane s temama održivog razvoja. Medijski sadržaj Junaci prirode i Dramčica lako se implementiraju u nastavne scenarije i ostvaruju odgojno-obrazovne ishode ne samo međupredmetne teme Održivi razvoj, nego i ostalih nastavnih predmeta u razrednoj nastavi ovisno o samoj kreativnosti učitelja. Edukativan materijal potiče kod učenika brigu o sebi, brigu o drugima, brigu o okruženju u kojemu živimo, suradnju, kreativnost, inicijativnost i poduzetnost. Potiče ih na stvaranje iskustava iz prve ruke i na djelovanje u svojoj učionici, školskom dvorištu, obitelji i lokalnoj zajednici. Uz edukativno-zabavni serijal Junaci prirode i Dramčicu učenici neće steći samo nova znanja, nego će razviti stavove i vještine potrebne za život u svijetu brzih promjena u kojemu je održivost imperativ.  

Vjerujem da će Vlatko, Pero i Šumski unijeti veselje u vaše učionice te da će učenici s nestrpljenjem čekati nove epizode ovog edukativno-zabavnog serijala koji će ih potaknuti da i sami postanu junaci prirode.  

Izazovi u odgoju i obrazovanju za održivi razvoj i projekt Junaci prirode kao podrška školama

Odgoj i obrazovanje za održivi razvoj predstavljaju izazov za odgojno-obrazovni sustav RH. Teme
održivog razvoja prema NOK-u u međupredmetnoj nastavi ponuđene su tek prije dvije godine, a godinu
prije u povojima su škole provodile aktivnosti u suradnji s nekim OCD-ima. Učitelji nemaju dovoljno
mogućnosti dodatnog usavršavanja, a nastava je prepuštena učiteljima koji, nažalost, nemaju na
raspolaganju inovativne sadržaje za podučavanje tema održivog razvoja. Posebno je važno naglasiti
potrebu širenja svijesti i znanja kako odživi razvoj nije samo ekologija i briga za okoliš već puno šire, u
konačnici sve ono što je sadržano u 17 Globalnih ciljeva održivog razvoja.

Unazad nekoliko godina predstavnici Dječjeg kreativnog centra DOKKICA sudjelovali su na edukacijima
na temu održivog razvoja gdje su se susretali s učiteljima, nastavnicima i predstavnicima OCD-a – dokaz
je to da postoji potreba jačanja znanja i vještina za podučavanje tema održivog razvoja. S druge strane:
globalni problemi današnjice, klimatske promjene, bolesti (u Hrvatskoj je npr. puno pretile djece),
siromaštvo, zagađena hrana i priroda, nestanak životinjskih vrsta, nedovoljno razvijen građanski
aktivizam kod mladih i brojni drugi problemi današnjice govore u prilog potrebe odgoja i obrazovanja za
održivi razvoj na svim razinama – institucionalno i izvaninstitucionalno. Svijet se suočava s brojnim
izazovima i o tome je potrebno podučavati mladu populaciju. Iz perspektive djece jedan od najdražih
načina za usvajanje znanja njima je video sadržaj. Stoga se ovim projektom djeci nudi sadržaj u obliku
koji je njima najprihvatljiviji, a uz to je važan segment upravo taj što su glavni likovi (u ovom slučaju
edukatori) koji predstavljaju teme održivog razvoja kostimirani glumci, ustvari medvjed Vlatko, papagaj
Pero i Šumski, koji su već dobili simpatije djece kroz predstavu Pero i Vlatko – junaci prirode.

Obrazovanje budućnosti trebalo bi biti temeljeno na međupredmetnim temama, a kod učenika treba
poticati intrinzičnu motivaciju, empatiju, solidarnost i odgovornost, istaknuto je na skupu Inovativni
pristupi učenju o održivom razvoju u školama održanom 10. prosinca 2020. u okviru projekta
Razmišljajmo održivo.


Zaključci Panel rasprave Obrazovanje za održivi razvoj – nastava za 21. stoljeće:

  • Obrazovni sustav ima prioritetnu ulogu u promociji održivog razvoja
  • Obrazovna politika stavlja pred učitelje i nastavnike sve više izazova koji nisu vezani samo za
    njihov predmet
  • Važnost suradnje obrazovnog sustava i škola s organizacijama civilnog društva
  • Sve međupredmetne teme međusobno su povezane, nužna je integrativnost predmeta
  • Škola bi trebala poticati učenike da zajedno promišljaju i nešto rade za (svoju) zajednicu, kvart
  • Često se sve svede na entuzijazam nekolicine nastavnika – problem je to ne samo hrvatskih,
    nego i europskih škola
  • Svaki bi razrednik trebao proći edukaciju o volonterstvu i pokretanju volonterskih programa i
    akcija
  • Obrazovanje budućnosti trebalo bi biti temeljeno na međupredmetnim temama, a predmeti kao
    stručna područja bi se uključivali u trenutku kada za rad na nekoj meuđupredmetnoj temi treba
    specifična znanja i konkretne vještine
  • I najvažnije…potrebno je poticati učenike da razvijaju intrinzičnu motivaciju, empatiju,
    solidarnost i odgovornost

Rezultati projekta Učenje u zajednici

Od brojnih projekata i aktivnosti u području tema održivog razvoja, ističemo naš projekt Učenje u
zajednici (2019. – 2020.) u koji je, kao partner, bila uključena OŠ Tin Ujević Osijek. Opći je cilj projekta bio
jačanje kapaciteta učenika i nastavnika za učenje o međupredmetnim temama Nacionalnog okvirnog
kurikuluma (Građanski odgoj i obrazovanje, Poduzetništvo, Osobni i socijalni razvoj te Zdravlje, sigurnost
i zaštita okoliša) inovativnim i kreativnim metodama povezivanja s lokalnom zajednicom. Specifični su
ciljevi projekta jačanje kapaciteta nastavnika za primjenu alternativnih i kreativnih metoda u radu s
učenicima na temu održivog razvoja pomoću integriranja u školski kurikulum, jačanje kapaciteta učenika
za razvijanje građanskih kompetencija, provedba tematskih aktivnosti pomoću interdisciplinarnog
pristupa: škola – organizacija civilnog društva – zajednica. Više o rezultatima projekta možete doznati u
promotivnim videu Učenje u zajednici.

O ulozi medijskih sadržaja za djecu

Kako bismo vam predstavili pobliže ulogu medijskih sadržaja za djecu referirali smo se na izvrstan
priručnik Kako komunicirati s djecom mr. sc. Barbare Kolucki i dr. sc. Dafna Lemish u izdanju UNICEF-a.

Prema četiri temljena načela medijski sadržaji za djecu moraju biti:

  • namijenjeni djeci i prilagođeni njihovoj dobi
  • usmjereni na cjelovit razvoj djeteta
  • biti pozitivni i naglašavati kvalitete,
  • trebaju se baviti potrebama sve djece, uključujući najugroženije skupine

    Djeca su cjelovita i samosvojna ljudska bića. Djeca i mladi nalaze se u jedinstvenom razdoblju ljudskog
    životnog ciklusa kojem moramo posvetiti osobitu pažnju i svoje najbolje resurse i uloge. Oni su najveći
    „društveni kapital” svakog društva koje promjenom želi postići bolju današnjicu i budućnost svojih
    članova. Njihovo obrazovanje nudi mogućnost poboljšanja ekonomskih i društvenih prilika; njihov
    pozitivna socijalizacija u rješavanju sukoba može pomoći u rješavanju društvenih sukoba; njihovo
    zdravlje i zdrava prehrana promicat će dugovječnost, niže društvene troškove te će poboljšati kvalitetu
    života, a njihova psihološka dobrobit nudi nadu otpornijeg i kulturno raznolikog društva. Većina roditelja
    se nada kako će njihova djeca imati bolju kvalitetu života od njih i većina ih se trudi postići taj cilj.
    Konvencija Ujedinjenih naroda o pravima djeteta iz 1989. godine podsjeća nas kako su djeca cjelovita i
    samosvojna ljudska bića te kako u svakoj fazi razvoja zaslužuju ono najbolje što im život može pružiti.
    Prava djece opisana u Konvenciji uključuju različita prava povezana s medijima: pravo djeteta da ga se
    sasluša i shvati ozbiljno, pravo na slobodan govor i na pristup informacijama, pravo na očuvanje
    privatnosti, stvaranje kulturnog identiteta i na ponos zbog svoje tradicije i vjerovanja.

Djeca kao aktivni korisnici medija

Znanje sakupljeno tijekom godina proučavanja djece i medija pokazuje kako su djeca aktivni korisnici
medija, reagiraju na njih, razmišljaju, osjećaju i iz njih stvaraju vlastita značenja. U svoje susrete s
medijima unose čitav niz ukusa, sposobnosti, želja i iskustava. Gledaju televiziju i slušaju priče u
različitim osobnim, društvenim i kulturnim uvjetima koji također utječu na to što će steći putem tog
iskustva. Ne smijemo nikada pretpostaviti da je ono što mi kao odrasli trebamo od medija (televizijskih
emisija, članaka u časopisima, usmenih pripovijesti, kartaških igara, plakata) i što njima dobivamo
jednako onome kako ih shvaćaju djeca.

Kako se možemo približiti djeci i obogatiti njihove živote mudrim i odgovornim korištenjem medija,
pritom brinući za njihovu dobrobit i zdrav razvoj?


Sudeći prema detaljnim znanstvenim istraživanjima o ulozi medija u životima djece, mediji (knjige,
novine, časopisi, televizija, radio, kino, računalna tehnologija, internet, mobilna telefonija) danas postaju
jedno od ključnih sredstava socijalizacije te utječu na ponašanje, stavove i svjetonazore (1). Oni su
središnji pripovjedači našeg vremena jer su poput zbirke izvora informacija i zabave za sve generacije i u
svim svjetskim kulturama. Znanstvenici i javnost često imaju podvojen stav o medijima. S jedne strane,
medije smatramo veoma pozitivnima. Velike nade i očekivanja ulažu se u ideju o medijima koji mogu
obogatiti živote djece, promijeniti nezdrave vrste ponašanja, potaknuti maštu i kreativnost, proširiti
obrazovanje i znanje, poticati inkluziju i toleranciju, smanjiti razliku između društvenih slojeva i
doprinijeti razvoju i civilnom društvu. S druge strane, pojavljuje se sve veća zabrinutost da mediji mogu
otupiti osjetila, kočiti maštu i spontanu igru, proizvesti neosjetljivost na bol drugih, poticati destruktivne
vrste ponašanja, održavati stereotipe, dovesti do propadanja moralnih vrijednosti, potisnuti lokalne
kulture i doprinijeti otuđenju od društva.

Iz istraživanja provedenih u različitim dijelovima svijeta, zaključeno je kako kvalitetni medijski proizvodi
namijenjeni djeci (televizijski i radijski programi, knjige, internetske stranice, informativni servisi
mobilnih telefona, obrazovne kampanje putem posebnih oznaka na ulicama, lutkarske predstave,
dramske predstave itd.) mogu biti učinkoviti u promicanju različitih razvojnih ciljeva (2). Primjerice,
obrazovne televizijske emisije kod predškolaca dokazano potiču spremnost za školu, ranu pismenost te
djelotvorno poučavaju određenim elementima nastavnog programa. Ovaj pristup izrazito je povezan s
razvojnom Kako komunicirati s djecom: Drugi dio – Što znamo o djeci i medijima 10 komunikacijom koja
sustavno koristi postupke i strategije medijske komunikacije za promicanje društvenog razvoja i
promjene.

Edutainment

Za djecu su posebno bitne strategije koje sjedinjuju sve prednosti i pozitivne strane zabave i obrazovanja
(u engleskom jeziku je taj spoj označen složenicom edutainment od riječi education i entertainment).
Tako se privlačnost i popularnost zabave koristi za postizanje društvene promjene i promicanje dobrobiti
pojedinca i društva.

Kad govorimo o utjecaju medija na djecu, bitno je voditi računa o njihovoj dobi i razvojnoj fazi. Djeca
stječu kognitivne, emocionalne, tjelesne i društvene vještine tijekom odrastanja. Uz porast dobi i
zrelosti, mijenjaju se njihove potrebe, sposobnosti, interesi i izazovi (9). Djetetov razvoj izravno je povezan s načinom na koji ono može imati koristi od medija. Dužina zadržavanja pozornosti se,
primjerice, povećava s djetetovom dobi. Dvogodišnjaci će tako moći slušati priču samo nekoliko minuta,
predškolci će biti pozorniji, a starija djeca će i duže ostati koncentrirana. Isto tako, mlađa djeca će
razumjeti veoma jednostavan jezik i konkretne slike, dok će starija djeca uspjeti razumjeti složenije
jezične i vizualne izraze.

Nova istraživanja na području dječjeg razvoja

Novije teorije koje se temelje na novim istraživanjima na području dječjeg razvoja pokazale su kako
djeca imaju bolje sposobnosti i moć razumijevanja no što se mislilo ranije. Nova saznanja dovode u
pitanje koncept razvojnih razdoblja i nude alternativne načine za objašnjavanje razlika u razvoju.
Umjesto da se promatra djetetovo zaostajanje za ostalom djecom i odraslima, naglasak se stavlja na
proučavanje načina na koje djeca dolaze u doticaj sa svojom okolinom i kako se ti odnosi tijekom
vremena mijenjaju.

Utjecaj okoline društva i kulture koji ih okružuju

Danas se veći naglasak stavlja na kontekst u kojem djeca odrastaju i u kojem se razvijaju, na mikro
okolinu njihova doma i makro okoline društva i kulture koji ih okružuju. Ovi pristupi propituju osnovne
pretpostavke razvojnih teorija te zaključuju kako na razvoj djeteta više mogu utjecati okolina i razlike u
kulturama no što smo to prije pretpostavljali (10). Neki stručnjaci, primjerice, smatraju kako bismo već u
najranijem razdoblju njihova života trebali posvetiti veću pozornost duhovnim potrebama djece i drugim
područjima života, uključujući društvenu pravdu. Preživljavanje, rast i razvoj neraskidivo su povezani:
ovise jedan o drugome i potrebno im je da su medijski sadržaji integrirani i da poštuju cjelovit pristup.
Osim toga, u području neuroznanosti i proučavanja mozga došlo je do ogromnog napretka, što nam je
pružilo nove podatke u različitim područjima: od toga kako utjecaj okoline djeluje na strukturu mozga i
cjelokupni razvoj novorođenčadi pa do toga kako struktura mozga može utjecati na ponašanje i
razumijevanje poruka kod mladih.

Medijski sadržaji sukladni potrebama i interesima djece u različitim razvojnim fazama

Djeca trebaju i imaju pravo na jasne i zanimljive medijske sadržaje koji se odnose na djecu, a ne na
odrasle. Kao što smo već spomenuli, djeca u različitim razvojnim razdobljima imaju različite potrebe i
interese te uče na različite načine iz različitih medija i materijala. To znači da im treba pristup raznolikim
žanrovima i sadržajima.
Istraživanja na području zdravlja, prehrane, psihologije, dječjeg razvoja i antropologije potvrđuju
isprepletenost različitih aspekata djetetova razvoja. Tjelesni, društveni, emocionalni i kognitivni razvoj
nerazdvojno su povezani.

Djeca shvaćaju i doživljavaju učenje na integrirane načine koristeći sva svoja osjetila i mentalne procese.
Razvijanje medijskih sadržaja koji ujedno zadovoljavaju njihove emocionalne, društvene, kognitivne i
tjelesne potrebe, opravdano je u znanstvenom i praktičnom smislu.