za učitelje

Uključivanje škola u projekt Junaci prirode

Poštovane učiteljice i učitelji,

u želji za obogaćivanjem sadržaja u odgoju i obrazovanju o održivom razvoju, kao i pružanjem podrške učiteljima u provedbi kurikula za međupredmetnu temu Održivi razvoj u osnovnoj školi, stvorili smo edukativno-zabavni serijal Junaci prirode. Taj jedinstveni medijski projekt ponudit će epizode koje će se postavljati svakoga tjedna na YouTube kanal Junaci prirode u periodu od ožujka do lipnja 2022.

Što nudimo školama koje se žele aktivno uključiti u projekt JUNACI PRIRODE?

  1. Podršku u provedbi kurikula za međupredmetnu temu Održivi razvoj
  2. Medijski sadržaj s temama održivog razvoja prilagođen djeci
  3. Didaktički materijal za obrađivanje sadržaja na kreativan i interaktivan način
  4. Status Škola đaka, za prirodu junaka – simbolično neformalno obilježje uključenosti u projekt
  5. Promociju škole na službenim stranicama nositelja projekta i u medijima 

O edukativnom projektu Junaci prirode

Edukativni projekt Junaci prirode podrška je učiteljima u provedbi međupredmetne teme Održivi razvoj te je namijenjen i prilagođen učenicima mlađe školske dobi. Edukativno-zabavni serijal Junaci prirode kvalitetan je medijski sadržaj koji, prema interesu učitelja, može pratiti i didaktičko-metodički oblikovana ekovrećica Dramčica.

Vlatko, Pero i Šumski likovi su koji na djeci primjeren i zabavan način zaokupljaju pažnju i pobuđuju interes za okruženje u kojemu žive te djelatnosti ljudi u svakodnevnom životu, a koje su povezane s temama održivog razvoja. Medijski sadržaj Junaci prirode i Dramčica lako se implementiraju u nastavne scenarije i ostvaruju odgojno-obrazovne ishode ne samo međupredmetne teme Održivi razvoj nego i ostalih nastavnih predmeta u razrednoj nastavi, ovisno o kreativnosti učitelja. Edukativni materijal potiče kod učenika brigu o sebi, brigu o drugima, brigu o okruženju u kojemu živimo, suradnju, kreativnost, inicijativnost i poduzetnost. Potiče ih na stvaranje iskustava iz prve ruke i na djelovanje u svojoj učionici, školskom dvorištu, obitelji i lokalnoj zajednici. Uz edukativno-zabavni serijal Junaci prirode i Dramčicu učenici neće steći samo nova znanja nego i razviti stavove i vještine potrebne za život u svijetu brzih promjena u kojemu je održivost imperativ.

Vjerujemo da će Vlatko, Pero i Šumski unijeti veselje u vaše učionice te da će učenici s nestrpljenjem čekati nove epizode edukativno-zabavnog serijala koji će ih potaknuti da i sami postanu junaci prirode.

Izazovi u odgoju i obrazovanju za održivi razvoj i projekt Junaci prirode kao podrška školama

Odgoj i obrazovanje za održivi razvoj predstavljaju izazov za odgojno-obrazovni sustav RH. Teme održivog razvoja, prema NOK-u, u međupredmetnoj nastavi ponuđene su tek prije dvije godine, a godinu prije škole su provodile aktivnosti u suradnji s nekim OCD-ima. Učitelji nemaju dovoljno mogućnosti dodatnog usavršavanja, a nastava je prepuštena učiteljima koji, nažalost, nemaju na raspolaganju inovativne sadržaje za poučavanje tema održivog razvoja. Posebno je važno naglasiti potrebu širenja svijesti i znanja da održivi razvoj nisu samo ekologija i briga za okoliš, već on obuhvaća teme puno šireg područja, u konačnici sve ono što je sadržano u 17 Globalnih ciljeva održivog razvoja.

U posljednjih nekoliko godina predstavnici Dječjeg kreativnog centra DOKKICA sudjelovali su na edukacijama o temama održivog razvoja, gdje su se susretali s učiteljima, nastavnicima i predstavnicima OCD-a – dokaz je to da postoji potreba za jačanje znanja i vještina za podučavanje tema održivog razvoja. S druge strane, globalni problemi današnjice, klimatske promjene, bolesti (u Hrvatskoj je, npr., puno pretile djece), siromaštvo, zagađena hrana i priroda, nestanak životinjskih vrsta, nedovoljno razvijen građanski aktivizam mladih i brojni drugi problemi današnjice govore u prilog potrebe odgoja i obrazovanja za održivi razvoj na svim razinama – institucionalno i izvaninstitucionalno. Svijet se suočava s brojnim izazovima i o tome je potrebno podučavati mlade. Jedan od najdražih načina za usvajanje znanja djeci je videosadržaj. Stoga se projektom djeci nudi sadržaj u obliku koji je njima najprihvatljiviji, a uz to je važan segment upravo taj što su glavni likovi (u ovom slučaju edukatori) koji predstavljaju teme održivog razvoja kostimirani glumci – medvjed Vlatko, papagaj Pero i Šumski, koji su već dobili simpatije djece predstavom Pero i Vlatko – junaci prirode.

Obrazovanje budućnosti trebalo bi biti temeljeno na međupredmetnim temama, a kod učenika treba poticati intrinzičnu motivaciju, empatiju, solidarnost i odgovornost, istaknuto je na skupu Inovativni pristupi učenju o održivom razvoju u školama održanom 10. prosinca 2020. u okviru projekta
Razmišljajmo održivo.

Zaključci Panel rasprave Obrazovanje za održivi razvoj – nastava za 21. stoljeće:
  • obrazovni sustav ima prioritetnu ulogu u promociji održivog razvoja
  • obrazovna politika stavlja pred učitelje i nastavnike sve više izazova koji nisu vezani samo za
    njihov predmet
  • važnost suradnje obrazovnog sustava i škola s organizacijama civilnog društva
  • sve međupredmetne teme međusobno su povezane, nužna je integrativnost predmeta
  • škola bi trebala poticati učenike da zajedno promišljaju i nešto rade za (svoju) zajednicu, kvart
  • često se sve svede na entuzijazam nekolicine nastavnika – problem je to ne samo hrvatskih
    nego i europskih škola
  • svaki bi razrednik trebao proći edukaciju o volonterstvu i pokretanju volonterskih programa i
    akcija
  • obrazovanje budućnosti trebalo bi biti temeljeno na međupredmetnim temama, a predmeti kao
    stručna područja uključivali bi se u trenutku kad su za rad na nekoj međupredmetnoj temi potrebni
    specifično znanje i konkretne vještine
  • i najvažnije – potrebno je poticati učenike da razvijaju intrinzičnu motivaciju, empatiju,
    solidarnost i odgovornost.

Rezultati projekta Učenje u zajednici

Od brojnih projekata i aktivnosti u području tema održivog razvoja, ističemo naš projekt Učenje u zajednici (2019. – 2020.) u koji je, kao partner, bila uključena OŠ Tin Ujević Osijek. Opći je cilj projekta bio jačanje kapaciteta učenika i nastavnika za učenje o međupredmetnim temama Nacionalnog okvirnog kurikuluma (Građanski odgoj i obrazovanje, Poduzetništvo, Osobni i socijalni razvoj te Zdravlje, sigurnost i zaštita okoliša) inovativnim i kreativnim metodama povezivanja s lokalnom zajednicom. Specifični su ciljevi projekta jačanje kapaciteta nastavnika za primjenu alternativnih i kreativnih metoda u radu s učenicima na temu održivog razvoja pomoću integriranja u školski kurikulum, jačanje kapaciteta učenika za razvijanje građanskih kompetencija, provedba tematskih aktivnosti pomoću interdisciplinarnog pristupa: škola – organizacija civilnog društva – zajednica. Više o rezultatima projekta možete doznati u promotivnim videu Učenje u zajednici.

O ulozi medijskih sadržaja za djecu

Da bismo vam pobliže predstavili ulogu medijskih sadržaja za djecu, referirali smo se na izvrstan priručnik Kako komunicirati s djecom mr. sc. Barbare Kolucki i dr. sc. Dafna Lemish u izdanju UNICEF-a.

Prema četirima temeljnim načelima, medijski sadržaji za djecu moraju biti:

  • namijenjeni djeci i prilagođeni njihovoj dobi
  • usmjereni na cjelovit razvoj djeteta
  • biti pozitivni i naglašavati kvalitete
  • trebaju se baviti potrebama sve djece, uključujući najugroženije skupine.Djeca su cjelovita i samosvojna ljudska bića. Djeca i mladi nalaze se u jedinstvenom razdoblju ljudskog
    životnog ciklusa kojem moramo posvetiti osobitu pažnju i svoje najbolje resurse i uloge. Oni su najveći
    društveni kapital svakog društva koje promjenom želi dostići bolju današnjicu i budućnost svojih
    članova. Njihovo obrazovanje nudi mogućnost poboljšanja ekonomskih i društvenih prilika; njihova
    pozitivna socijalizacija u rješavanju sukoba može pomoći u rješavanju društvenih sukoba; njihovo
    zdravlje i zdrava prehrana promicat će dugovječnost, niže društvene troškove te će poboljšati kvalitetu
    života, a njihova psihološka dobrobit nudi nadu za otpornije i kulturno raznoliko društvo. Većina roditelja nada se da će njihova djeca imati bolju kvalitetu života od njih i većina ih se trudi postići taj cilj.
    Konvencija Ujedinjenih naroda o pravima djeteta iz 1989. godine podsjeća nas da su djeca cjelovita i
    samosvojna ljudska bića te da u svakoj fazi razvoja zaslužuju ono najbolje što im život može pružiti.
    Prava djece opisana u Konvenciji uključuju različita prava povezana s medijima: pravo djeteta da ga se
    sasluša i shvati ozbiljno, pravo na slobodan govor i na pristup informacijama, pravo na očuvanje
    privatnosti, stvaranje kulturnog identiteta i na ponos zbog svoje tradicije i vjerovanja.
Djeca kao aktivni korisnici medija

Znanje sakupljeno tijekom godina proučavanja djece i medija pokazuje da su djeca aktivni korisnici medija, reagiraju na njih, razmišljaju, osjećaju i iz njih stvaraju vlastita značenja. U svoje susrete s medijima unose čitav niz ukusa, sposobnosti, želja i iskustava. Gledaju televiziju i slušaju priče u različitim osobnim, društvenim i kulturnim uvjetima koji također utječu na to što će steći putem tog
iskustva. Ne smijemo nikada pretpostaviti da je ono što mi kao odrasli trebamo od medija (televizijskih emisija, članaka u časopisima, usmenih pripovijesti, kartaških igara, plakata) i što njima dobivamo jednako onome kako ih shvaćaju djeca.

Kako se možemo približiti djeci i obogatiti njihove živote mudrim i odgovornim korištenjem medija,
pritom brinući za njihovu dobrobit i zdrav razvoj?

Sudeći prema detaljnim znanstvenim istraživanjima o ulozi medija u životima djece, mediji (knjige, novine, časopisi, televizija, radio, kino, računalna tehnologija, internet, mobilna telefonija) danas postaju jedno od ključnih sredstava socijalizacije te utječu na ponašanje, stavove i svjetonazore (1). Oni su središnji pripovjedači našeg vremena jer su poput zbirke izvora informacija i zabave za sve generacije i u
svim svjetskim kulturama. Znanstvenici i javnost često imaju podvojen stav o medijima. S jedne strane, medije smatramo veoma pozitivnima. Velike nade i očekivanja ulažu se u ideju o medijima koji mogu obogatiti živote djece, promijeniti nezdrave vrste ponašanja, potaknuti maštu i kreativnost, proširiti obrazovanje i znanje, poticati inkluziju i toleranciju, smanjiti razliku između društvenih slojeva i
doprinijeti razvoju i civilnom društvu. S druge strane, pojavljuje se sve veća zabrinutost da mediji mogu otupiti osjetila, kočiti maštu spontanu igru, proizvesti neosjetljivost na bol drugih, poticati destruktivne vrste ponašanja, održavati stereotipe, dovesti do propadanja moralnih vrijednosti, potisnuti lokalne kulture i doprinijeti otuđenju od društva.

Iz istraživanja provedenih u različitim dijelovima svijeta, zaključeno je da kvalitetni medijski proizvodi namijenjeni djeci (televizijski i radijski programi, knjige, internetske stranice, informativni servisi mobilnih telefona, obrazovne kampanje putem posebnih oznaka na ulicama, lutkarske predstave, dramske predstave itd.) mogu biti učinkoviti u promicanju različitih razvojnih ciljeva (2). Primjerice, obrazovne televizijske emisije kod predškolaca dokazano potiču spremnost za školu, ranu pismenost te djelotvorno poučavaju određenim elementima nastavnog programa. Taj je pristup izrazito povezan s razvojnom komunikacijom koja sustavno koristi postupke i strategije medijske komunikacije za promicanje društvenog razvoja i promjene.

Edutainment

Za djecu posebno su bitne strategije koje sjedinjuju sve prednosti i pozitivne strane zabave i obrazovanja (u engleskom jeziku taj je spoj označen složenicom edutainment, nastalom spajanjem riječi education i entertainment). Tako se privlačnost i popularnost zabave rabi za postizanje društvene promjene i promicanje dobrobiti pojedinca i društva.

Kad govorimo o utjecaju medija na djecu, bitno je voditi računa o njihovoj dobi i razvojnoj fazi. Djeca stječu kognitivne, emocionalne, tjelesne i društvene vještine tijekom odrastanja. Uz porast dobi i zrelosti, mijenjaju se njihove potrebe, sposobnosti, interesi i izazovi (9). Djetetov razvoj izravno je povezan s načinom na koji ono može imati koristi od medija. Dužina zadržavanja pozornosti,
primjerice, povećava se s djetetovom dobi. Dvogodišnjaci će tako moći slušati priču samo nekoliko minuta, predškolci će biti pozorniji, a starija djeca će i duže ostati koncentrirana. Isto tako, mlađa djeca će razumjeti veoma jednostavan jezik i konkretne slike, dok će starija djeca uspjeti razumjeti složenije jezične i vizualne izraze.

Nova istraživanja u području dječjeg razvoja

Novije teorije koje se temelje na novim istraživanjima u području dječjeg razvoja pokazale su da djeca imaju bolje sposobnosti i moć razumijevanja nego što se mislilo ranije. Nova saznanja dovode u pitanje koncept razvojnih razdoblja i nude alternativne načine za objašnjavanje razlika u razvoju. Umjesto da se promatra djetetovo zaostajanje za ostalom djecom i odraslima, naglasak se stavlja na
proučavanje načina na koje djeca dolaze u doticaj sa svojom okolinom i kako se ti odnosi tijekom vremena mijenjaju.

Utjecaj okoline društva i kulture koji ih okružuju

Danas se veći naglasak stavlja na kontekst u kojem djeca odrastaju i u kojem se razvijaju, na mikrookolinu njihova doma i makro okoline društva i kulture koji ih okružuju. Ovi pristupi propituju osnovne pretpostavke razvojnih teorija te zaključuju da na razvoj djeteta više mogu utjecati okolina i razlike u kulturama nego što smo to prije pretpostavljali (10). Neki stručnjaci, primjerice, smatraju da bismo već najranijem razdoblju njihova života trebali posvetiti veću pozornost duhovnim potrebama djece i drugim područjima života, uključujući društvenu pravdu. Preživljavanje, rast i razvoj neraskidivo su povezani: ovise jedan o drugome i potrebno im je da su medijski sadržaji integrirani i da poštuju cjelovit pristup. Osim toga, u području neuroznanosti i proučavanja mozga došlo je do velikog napretka, što nam je pružilo nove podatke u različitim područjima: od toga kako utjecaj okoline djeluje na strukturu mozga i
cjelokupni razvoj novorođenčadi pa do toga kako struktura mozga može utjecati na ponašanje i razumijevanje poruka kod mladih.

Medijski sadržaji sukladni potrebama i interesima djece u različitim razvojnim fazama

Djeca trebaju i imaju pravo na jasne i zanimljive medijske sadržaje koji se odnose na djecu, a ne na odrasle. Kao što smo već spomenuli, djeca u različitim razvojnim razdobljima imaju različite potrebe i interese te uče na različite načine iz različitih medija i materijala. To znači da im treba pristup raznolikim žanrovima i sadržajima.
Istraživanja na području zdravlja, prehrane, psihologije, dječjeg razvoja i antropologije potvrđuju isprepletenost različitih aspekata djetetova razvoja. Tjelesni, društveni, emocionalni i kognitivni razvoj nerazdvojno su povezani.

Djeca shvaćaju i doživljavaju učenje na integrirane načine koristeći sva svoja osjetila i mentalne procese. Razvijanje medijskih sadržaja koji ujedno zadovoljavaju njihove emocionalne, društvene, kognitivne i tjelesne potrebe, opravdano je u znanstvenom i praktičnom smislu.

Pratite nas na našem kanalu

Drage naše učiteljice i učitelji, pozivamo vas da zajedno sa svojim učenicima pratite naše pustolovine kako bi zajedno obogatili sadržaj u odgoju i obrazovanju.

Vole vas Šumski, Vlatko i Pero!

Škole uz junake

Prezentacijski prostor za sve naše buduće suradnike

Phasellus dignissim, tellus in pellentesque mollis, mauris orci dignissim nisl, id gravida nunc enim quis nibh. Maecenas convallis eros a ante.

ŠKOLA

RAVNATELJ

Phasellus dignissim, tellus in pellentesque mollis, mauris orci dignissim nisl, id gravida nunc enim quis nibh. Maecenas convallis eros a ante.

ŠKOLA

RAVNATELJ

Phasellus dignissim, tellus in pellentesque mollis, mauris orci dignissim nisl, id gravida nunc enim quis nibh. Maecenas convallis eros a ante.

ŠKOLA

RAVNATELJ